Kad briga postane prevelika
Anksioznost kod djece i mladih i zašto o njoj ne smijemo šutjeti
Simptomi anksioznosti predstavljaju jedne od najčešćih razloga zbog kojih osoba odluči potražiti stručnu pomoć psihologa ili psihijatra.
ŠTO JE ANKSIOZNOST?
Anksioznost se definira kao osjećaj straha, tjeskobe, napetosti, panike, nemira. Važno je napomenuti da anksioznost nije isto što i strah iako se ta dva termina često poistovjećuju. Strah se javlja kada osoba u nekom trenutku procijeni neku opasnost. Lako ga se riješiti iako se to nama ne čini tako. Anksioznost se pak javlja kad razmišljamo ili predviđamo neku opasnost u budućnosti. Ona često stvara traumatska iskustva kojih se teže riješiti. Javlja se kod svih dobnih skupina, no najviše kod mladih. One osobe koje su često izložene tjeskobi i drugim osjećajima anksioznosti, najvjerojatnije imaju anksiozni poremećaj. To je poremećaj od kojega se vrlo teško izliječiti te osobama koje ga imaju otežava život. Stvaranje svakodnevne napetosti i uznemiravanja uzrokuje ometanje u svakodnevnom funkcioniranju. Zbog toga je dobro potražiti stručnu pomoć.
KAKO PREPOZNATI ANKSIOZNOST?
Anksioznost se može prepoznati na više načina – od povućenosti do svakodnevnih napadaja panike. Simptomi napadaja panike su sljedeći: osoba počinje otežano disati, dolazi do mogućeg gušenja, osobi se krvni tlak povisi, dolazi do promjene boje lica te može doći i do gubitka svijesti. Osim ovih simptoma, postoje i oni manje vidljivi, ali svejedno prepoznatljivi. Takvi simptomi najčešće su povlačenje u sebe te sramežljivost, odnosno izostanak komunikacije, šutnja osobe kad smo u blizini nekog drugog. Iako naizgled šute, takve osobe često iznutra vode velike bitke s vlastitim mislima. Kod anksioznih osoba mogu se javljati i opsesivno-kompulzivni poremećaji. Takvi poremećaji sastoje se od misli(opsesija) zbog kojih se javlja tjeskoba. Takve opsesije mogu se javljati kod nekih sitnica npr. simetrije, urednosti i slično.
LIJEČENJE ANKSIOZNOSTI
Kako bi se anksioznost smanjila, osobe najčešće počinju skretati misli na nešto drugo ili izvode vježbe za opuštanje poput brojanja, vježbi za disanje i slično. Te metode pomažu, ali ne dovode do konačnog liječenja anksioznosti. Najbolje rješenje je da osoba potraži stručnu pomoć. Na sreću danas postoji mnogo terapijskih mogućnosti koje su učinkovite u liječenju anksioznosti. Valja naglasiti da se anksioznost u današnjici vrlo uspješno liječi. Ipak, važno je što prije prepoznati simptome i potražiti adekvatnu stručnu pomoć.
Tekst: Ida Vraneša